Nataša Budisavljević: Interfestova čista desetka

  • Home
  • Festivali
  • Nataša Budisavljević: Interfestova čista desetka

Veče pre početka jubilarnog Interfesta, u Vinskoj kući “Bouquet” nesvakidašnji događaj – skoro sto žena ispunilo je do poslednjeg mesta prostor popularne novosadske vinoteke. Doterane i nasmejane poznate Novosađanke svih generacija odlučile su da ovo veče provedu uživajući u vinu. Već prvi pogled na prostor ispunjen lepim ženama, koji je ove večeri zatvoren za muškarce, podsetio me je na privilegije novinarskog posla. O povodu za ovo druženje, o Interfestu, ženama i vinu  razgovaramo sa direktorkom festivala Natašom Budisavljević.

Jubileji po pravilu nateraju čak i one koji su uvek zagledani u budućnost da zastanu i pogledaju unazad. Kako biste ocenili prvih deset godina Interfesta?


– Kada vratim film na sam početak i uporedim ga sa ovim danas, malo toga bi se moglo uporediti. Sigurna sam da u Srbiji ne postoji čovek koji je pre deset godina mogao da predpostavi kojom brzinom će se razviti vinarstvo i vinska kultura kod nas, i kakve promene će se desiti. Interfest je rastao i razvijao se zajedno sa vinarima i sa svima onima koji su se na bilo koji način bavili vinima i vinskom kulturom kod nas. Na mestu ondašnjih garaža i magaza u kojima se pravilo vino, u međuvremenu su izrasli velelepni vinski podrumi, čaše od debelog stakla u koje se točilo belo ili crno su zamenile čaše od tankog kristala najpoznatijih svetskih proizvođača, a u njih se sada toče vina sa imenom i prezimenom. Umesto rokovnika i kalendara firme danas poklanjaju vina svojim poslovnim partnerima. Svih ovih godina se nisam oslobodila navike da kada uđem u restoran pogledom pređem po stolovima U želji da na svakom stolu vidim vino. Ona, krajnje pesimistička slika od pre deset godina se menjala iz godine u godinu i konačno potvrdila ono čemu smo se nadali i na čemu smo radili  – vino je ušlo u modu. Pre deset godina Interfest je bio prvi vinski festival koji je zabranio degustaciju vina iz plastičnih čaša i točenje vina iz plastične ambalaže. Znam da zvuči paradoksalno, ali u to vreme edukacija je bila potrebna vinarima u jednakoj meri kao i onima koje smo tek nameravali da učinimo ljubiteljima vina. Ako analiziramo godinu po godinu, možemo biti veoma zadovoljni. Interfestu i svima onima koji ga čine, jer Interfest ne možemo posmatrati odvojeno od vinara, vinoteka, vinskih časopisa, internet portala, medija i onih koji su nam svima najvažniji – ljubitelja vina, možemo dati čistu desetku.

Gde vidite prostor za napredak i šta možemo da očekujemo u narednih deset godina?

– Prostora ima mnogo, ne smemo dozvoliti da se uljuljkamo u ideji da srpsko vinarstvo brzo napreduje i da će se taj trend sam od sebe nastaviti. Vinari se danas u vreme krize suočavaju sa velikim problemima. Niko od nas nema čarobni štapić. Za velike rezultate potrebno je mnogo rada i vremena, ali pre svega strategija. Danas se u Srbiji mnogo priča o izvozu vina, stranim tržištima, zalosno konstatujemo kako smo potpuno anonimni na svetskoj vinskoj sceni, a sve to deluje deprimirajuće na prosečnog srpskog vinara. Naravno da treba razmišljati o stranim tržištima ali pri tom zaboravljamo da ni sopstveno tržište nismo iskoristili. U Sloveniji je godišnja potrošnja po glavi stanovnika preko 34l, u Hrvatskoj 27, a cifra kojom se barata kada je Srbija u pitanju je oko 5l. Zamislite samo šta bi se dogodilo da se prosečna potrošnja poveća za samo par litara? Loša ekonomska situacija u našoj zemlji ne pogoduje većoj potrošnji vina, ali nismo mi jedina zemlja pogođena krizom. Dakle, promocija, promocija i promocija  je posao na kome treba da radimo svi zajedno. Za izlazak u svet, osim u u cilju posmatranja i učenja mi nismo još spremni iz nekoliko razloga. Prvi razlog koji nam pada na pamet je novac koji nemamo, a koji je potreban da bismo se Svetu lepo predstavili. Međutim, pre novca treba da razmislimo o tome na koji način najlakše možemo postići prepoznatljivot i konkurentnost.

Prepoznatljivost najlakše možemo postići forsiranjem autohtonih vina, međutim, autohtone sorte se sade sporadično, one su potpuno neopravdano, u drugom planu. Konkurisati tradicionalnim vinskim zemljama onim što oni vekovima dobro proizvode možemo posmatrati kao izazov, ali ne i kao pametnu strategiju za pozicioniranje na svetskom tržištu.

Odakle ideja da jubilarni Interfest najave žene?

– Kao i sve dobre ideje, i ova je došla spontano, uz čašu vina sa mojom prijateljicom Mirjanom Maksimović koja je nedavno osnovala udruženje Žene i vino, a koje mi iz Interfesta svesrdno podržavamo. I Interfest svih ovih godina organizuju žene, tako da mi se ideja o udruženju odmah dopala. Mnoga istraživanja su potvrdila da žene bolje osete vino jer imaju naglašenija čula. Takođe, istraživanja su  potvrdila da žene češće kupuju vino od muškaraca jer su one te koje češće odlaze u kupovinu. Ovi razlozi motivisali su mnoge vinare i stručnjake iz oblasti marketinga vina da svoje promotivne aktivnosti usmere prema ženama.

Da li ste prilikom izbora vina za ovo veče birale ženska vina?

– Vina nismo birale po principu – žene vole laganija, slatka ili roze vina. To su predrasude. Za ovo veče smo izabrale najlepša vina iz ponude Plantaža 13 jul, a penušac Crnogorski val, Roze i desertni Medun su vina koja podjednako rado piju i muškarci i žene jer su kvalitetna.

Ženama se često kaže da su kao vino, što starije, to lepše. Da li je to istina?

– Mađarski filozof Bela Hamvaš je u svojoj Filozofiji vina uporedio život vina sa životom čoveka. On kaže da vino kao i čovek ima svoje doba mladosti, doba sazrevanja, doba pune zrelosti i na kraju doba kada se slomi, kao i sam čovek. Mnogo je sličnosti između vina i čoveka, pa tako nije slučajno to što se lepota žene upoređuje sa lepotom vina. Nemaju sva vina potencijal za lepo starenje, kao ni sve žene. Neka vina je najbolje popiti dok su mlada jer vremenom gube na kvalitetu. Postoje i ona vina koja sa godinama postaju sve bolja. Kao što ni vino ne može samo sebe da oceni, tako i ocenu žene treba prepustiti muškarcima.

U tom slučaju je prava šteta što večeras nema mesta za muškarce na ovom druženju, pogotovo što su mnogi zastajali i pitali da li mogu i oni da sednu u društvo !


– U pravu ste. Žene i vino su odlična kombinacija, ali muškarac, žena i vino je savršena.

Uz smeh, u dobrom raspoloženju i odličnoj atmosferi koju su napravile žene u Vinskoj kući Bouquet završavamo razgovor sa Natašom Budisavljević, osnivačem našeg najvećeg vinskog festivala. Srećom, na savršene vinske i gastronomske kombinacije nećemo čekati dugo jer već sutra na Trgu Slobode počinje 10. Interfest.

Izvor: TOP SRBIJA